Procjena kardiorespiratornog fitnesa – temelj prevencije, rehabilitacije i sportskih performansi

Kardiorespiratorni fitnes (CRF) ubraja se među ključne sastavnice tjelesnog fitnesa povezane sa zdravljem i jedan je od najvažnijih neovisnih prediktora smrtnosti od svih uzroka.
CRF odražava funkcionalni status srca, pluća, krvnih žila, skeletnih mišića i metaboličkih procesa.
Definira se kao sposobnost organizma da održava izvođenje aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta, koristeći velike mišićne skupine na ritmičan i kontinuiran način kroz dulje vremensko razdoblje, to je funkcionalna integracija kardiovaskularnog, dišnog, mišićno-skeletnog i metaboličko-energetskog sustava.

Zašto je kardiorespiratorni fitnes ključan?

Kardiorespiratorni fitnes dokazano poboljšava zdravstvene i sportske performanse integracijom raznih tjelesnih sustava, njegov značaj možemo promatrati kroz nekoliko aspekata:

- Povećana srčana efikasnost – povećava se udarni volumen, a smanjuje broj otkucaja pri istom opterećenju.

- Smanjen kardiometabolički rizik – brojne studije potvrđuju nižu učestalost koronarne bolesti srca, moždanog udara, metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i pojedinih tumora.

- Smanjena fibroza miokarda – aerobni i intervalni treninzi utječu na gensku ekspresiju povezanu s remodeliranjem srčanog mišića i smanjuju intersticijsku fibrozu.

- Veća mitohondrijska učinkovitost –poboljšava se oksidativna fosforilacija u skeletnim i srčanim mišićima; neki obrasci mitohondrijske funkcije i osjetljivost na oksidativna oštećenja prenose se genetski očinskom linijom putem nuklearne DNA.

- Neuroprotektivni učinak – povećava se cerebralni protok krvi, potiče neuroplastičnost i smanjuje rizik od kognitivnog propadanja.

- Manja sistemska upala – dolazi do snižavanja koncentracija C-reaktivnog proteina (CRP), IL-6 i TNF-α.

- Bolja endotelna funkcija – povećava se dostupnost dušičnog oksida (NO) i poboljšava vazodilatacija, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze.

- Povećana inzulinska osjetljivost –poboljšava se regulacija glukoze i smanjuje inzulinska rezistencija.

- Dulji životni vijek – porast VO₂max od samo 1 MET povezan je s 10–15 % manjim rizikom od smrtnosti.

Sportski aspekt kardiorespiratornog fitnesa

Osim u zdravstvenom kontekstu, kardiorespiratorni fitnes ključan je i u sportskim performansama, veći VO₂ max i bolja aerobna baza omogućuju brži oporavak između ponavljanja i serija, bolju toleranciju na visoke intenzitete, učinkovitiji rad mišića i veću izdržljivost.

Sportaši s razvijenim CRF-om efikasnije otklanjaju laktate, mogu podnijeti veći volumen treninga i smanjuju rizik od ozljeda.

Aerobna sposobnost povezana je i s boljom ekonomijom kretanja, što je posebno važno u sportovima izdržljivosti, ali i u intermitentnim sportovima poput nogometa, rukometa ili tenisa.

Maksimalni primitak kisika (apsolutni i relativni)

- CRF se često procjenjuje prema VO₂ max-u, koji se definira kao najveća količina kisika koju organizam može iskoristiti po jedinici vremena i predstavlja najvažniju mjeru kardiorespiratornog kapaciteta.

- Apsolutni VO₂ max izražava se u litrima u minuti (L·min⁻¹). Odražava ukupnu potrošnju energije i izravno je povezan s tjelesnom masom – obično je viši kod muškaraca nego kod žena.

- Relativni VO₂ max izražava se u mililitrima po kilogramu tjelesne mase uminuti (ml·kg⁻¹·min⁻¹). Ova vrijednost omogućuje usporedbu različitih pojedinaca i češće se koristi u praksi jer bolje odražava razinu kondicije u odnosu na tjelesnu masu.

- Relativni VO₂ max najčešće se koristi kod procjene aktivnosti koje uključuju vlastitu težinu, poput hodanja, trčanja ili penjanja stepenicama.

Kako procijeniti kardiorespiratorni fitnes?

Zlatni standard predstavlja direktna ergospirometrijska analiza VO₂ max u laboratorijskim uvjetima, međutim, u svakodnevnoj praksi koriste se jednostavniji i validirani terenski testovi.

Jedan od najpoznatijih je Queens College Step Test (McArdle et al., 1972), koji procjenjuje VO₂max na temelju srčane frekvencije u fazi oporavka.

Procjena kardio fitnesa daje treneru ili stručnjaku za vježbanje dragocjene informacije za:

- procjenu zdravstvenog rizika

- Informiranje osobe o zdravstvenom statusu

- planiranje individualnog programa treninga

- praćenje napretka tijekom treninga

Napomena: Osobe sa srčanim, respiratornim ili ortopedskim ograničenjima trebaju provoditi prilagođene testove ili koristiti sigurnije alternativne metode.

Protokol Queens College Step Testa

Oprema: step klupica visine 41,3 cm (16inča), metronom ili aplikacija.

Kadenca: Muškarci – 24 ciklusa/min (96 otkucaja/min); Žene – 22 ciklusa/min (88 otkucaja/min).

Trajanje: 3 minute kontinuiranog penjanja('gore-gore-dolje-dolje').

Mjerenje frekvencije srca: odmah nakon završetka sjesti i brojati otkucaje od 5. do 20. sekunde oporavka (15 sekundi) × 4.

Izračun VO₂max (McArdleet al., 1972)

Muškarci: VO₂max = 111,33 − (0,42 × HR)

Žene: VO₂max = 65,81 − (0,1847 × HR)

(HR = srčana frekvencija u otkucajima/min,dobivena iz 15 s oporavka × 4)

Referentne vrijednosti VO₂max

Zaključak

Kardiorespiratorni fitnes djeluje kao integrativni biomarker kardiovaskularnog, metaboličkog, neurološkog i staničnog zdravlja, sustavno praćenje i njegovo unapređivanje kroz strukturirane aerobne i intervalne programe dovodi do veće mitohondrijske učinkovitosti, bolje endotelne funkcije, strukturnih prilagodbi srca, smanjenja upalnih procesa, povećane inzulinske osjetljivosti i poboljšanog cerebralnog protoka krvi.

Redovito razvijanje CRF-a dokazano smanjuje rizik od kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa II i metaboličkog sindroma, jača neuroprotekciju i predstavlja jednu od najsnažnijih strategija za produljenje zdravog životnog vijeka i očuvanje funkcionalnih sposobnosti u starijoj dobi.

U sportskom kontekstu, visoki CRF omogućuje kvalitetniji i brži oporavak, veću otpornost na umor i bolju pripremu za specifične zahtjeve natjecanja, čime predstavlja neizostavan temelj vrhunskih performansi.

Procjena i unapređivanje kardiorespiratornog fitnesa u skladu je i s nacionalnim i europskim smjernicama javnog zdravstva, koje naglašavaju važnost CRF-a ne samo u kliničkoj praksi, već i u sportskoj pripremi i svakodnevnom planiranju tjelesne aktivnosti.

Reference

·        McArdle WD, Katch FI,Pechar GS. (1972). Reliability and interrelationships between maximal oxygenintake, physical work capacity and step-test scores in college women.

·        Blair SN, Kohl HW,Paffenbarger RS Jr, Clark DG, Cooper KH, Gibbons LW. (1989). Physical fitnessand all-cause mortality. A prospective study of healthy men and women.

·        Kodama S, Saito K, Tanaka S, et al. (2009). Cardiorespiratory fitness as a quantitative predictor of all-cause mortality and cardiovascular events in healthy men and women: a meta-analysis.

·        Ross R, Blair SN, Arena R, et al. (2016). Importance of assessing cardiorespiratory fitness in clinical practice: a case for fitness as a clinical vital sign.

·        Lee DC, Artero EG, Sui X, Blair SN. (2010). Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. Journal of Psychopharmacology.

·        Myers J, Prakash M, Froelicher V, Do D, Partington S, Atwood JE. (2002). Exercise capacity and mortality among men referred for exercise testing.

‍