Procjena kardiorespiratornog fitnesa: temelj prevencije, rehabilitacije i sportskih performansi

Kardiorespiratorni fitnes (CRF) ubraja se među ključne sastavnice tjelesnog fitnesa povezane sa zdravljem i jedan je od najvažnijih neovisnih prediktora smrtnosti od svih uzroka; CRF odražava funkcionalni status srca, pluća, krvnih žila, skeletnih mišića i metaboličkih procesa.
‍
Definira se kao sposobnost organizma da održava izvođenje aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta, koristeći velike mišićne skupine na ritmičan i kontinuiran način kroz dulje vremensko razdoblje, to je funkcionalna integracija kardiovaskularnog, dišnog, mišićno-skeletnog i metaboličko-energetskog sustava.

Zašto je kardiorespiratorni fitnes ključan?

Kardiorespiratorni fitnes dokazano poboljšava zdravstvene i sportske performanse integracijom raznih tjelesnih sustava, njegov značaj možemo promatrati kroz nekoliko aspekata:

• povećana srčana efikasnost – povećava se udarni volumen, a smanjuje broj otkucaja pri istom opterećenju
  ‍
• smanjen kardiometabolički rizik – brojne studije potvrđuju nižu učestalost koronarne bolesti srca, moždanog udara, metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i pojedinih tumora
  ‍
• smanjena fibroza miokarda – aerobni i intervalni treninzi utječu na gensku ekspresiju povezanu s remodeliranjem srčanog mišića i smanjuju intersticijsku fibrozu.
  ‍
• veća mitohondrijska učinkovitost – poboljšava se oksidativna fosforilacija u skeletnim i srčanim mišićima; neki obrasci mitohondrijske funkcije i osjetljivost na oksidativna oštećenja prenose se genetski očinskom linijom putem nuklearne DNA
  ‍
• neuroprotektivni učinak – povećava se cerebralni protok krvi, potiče neuroplastičnost i smanjuje rizik od kognitivnog propadanja
  ‍
• manja sistemska upala – dolazi do snižavanja koncentracija C-reaktivnog proteina (CRP), IL-6 i TNF-α
  ‍
• bolja endotelna funkcija – povećava se dostupnost dušičnog oksida (NO) i poboljšava vazodilatacija, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze
  ‍
• povećana inzulinska osjetljivost – poboljšava se regulacija glukoze i smanjuje inzulinska rezistencija
  ‍
• dulji životni vijek – porast VO₂max od samo 1 MET povezan je s 10–15 % manjim rizikom od smrtnosti

Sportski aspekt kardiorespiratornog fitnesa

Osim u zdravstvenom kontekstu, kardiorespiratorni fitnes ključan je i u sportskim performansama, veći VO₂ max i bolja aerobna baza omogućuju brži oporavak između ponavljanja i serija, bolju toleranciju na visoke intenzitete, učinkovitiji rad mišića i veću izdržljivost.

Sportaši s razvijenim CRF-om efikasnije otklanjaju laktate, mogu podnijeti veći volumen treninga i smanjuju rizik od ozljeda.

Aerobna sposobnost povezana je i s boljom ekonomijom kretanja, što je posebno važno u sportovima izdržljivosti, ali i u intermitentnim sportovima poput nogometa, rukometa ili tenisa.

Maksimalni primitak kisika (apsolutni i relativni)

• CRF se često procjenjuje prema VO₂ max-u, koji se definira kao najveća količina kisika koju organizam može iskoristiti po jedinici vremena i predstavlja najvažniju mjeru kardiorespiratornog kapaciteta
  ‍
• apsolutni VO₂max izražava se u litrima u minuti (L·min⁻¹); odražava ukupnu potrošnju energije i izravno je povezan s tjelesnom masom – obično je viši kod muškaraca nego kod žena
  ‍
• relativni VO₂max izražava se u mililitrima po kilogramu tjelesne mase uminuti (ml·kg⁻¹·min⁻¹); ova vrijednost omogućuje usporedbu različitih pojedinaca i češće se koristi u praksi jer bolje odražava razinu kondicije uodnosu na tjelesnu masu
  ‍
• relativni VO₂max najčešće se koristi kod procjene aktivnosti koje uključuju vlastitu težinu, poput hodanja, trčanja ili penjanja stepenicama

Kako procijeniti kardiorespiratorni fitnes?

Zlatni standard predstavlja direktna ergospirometrijska analiza VO₂ max u laboratorijskim uvjetima, međutim, u svakodnevnoj praksi koriste se jednostavniji i validirani terenski testovi.

Jedan od najpoznatijih je Queens College Step Test (McArdle et al., 1972), koji procjenjuje VO₂max na temelju srčane frekvencije u fazi oporavka.

Procjena kardio fitnesa daje treneru ili stručnjaku za vježbanje dragocjene informacije za:

• procjenu zdravstvenog rizika
  ‍
• Informiranje osobe o zdravstvenom statusu
  ‍
• planiranje individualnog programa treninga
  ‍
• praćenje napretka tijekom treninga

Napomena: osobe sa srčanim, respiratornim ili ortopedskim ograničenjima trebaju provoditi prilagođene testove ili koristiti sigurnije alternativne metode.

Protokol Queens College Step Testa

• oprema: step klupica visine 41,3 cm (16 inča), metronom ili aplikacija
  ‍
• kadenca: muškarci – 24 ciklusa/min (96 otkucaja/min; žene – 22 ciklusa/min (88 otkucaja/min)

• trajanje: 3 minute kontinuiranog penjanja ("gore-gore-dolje-dolje")
  ‍
• ‍mjerenje frekvencije srca: odmah nakon završetka, sjesti i brojati otkucaje od 5. do 20. sekunde oporavka (15 sekundi) × 4

Izračun VO₂max (McArdleet al., 1972)

• muškarci: VO₂max = 111,33 − (0,42 × HR)
  ‍
• žene: VO₂max = 65,81 − (0,1847 × HR)
  ‍
• (HR = srčana frekvencija u otkucajima/min dobivena iz 15 sekundi oporavka × 4)

Referentne vrijednosti VO₂max-a:

Zaključak

Kardiorespiratorni fitnes djeluje kao integrativni biomarker kardiovaskularnog, metaboličkog, neurološkog i staničnog zdravlja, sustavno praćenje i njegovo unapređivanje kroz strukturirane aerobne i intervalne programe dovodi do veće mitohondrijske učinkovitosti, bolje endotelne funkcije, strukturnih prilagodbi srca, smanjenja upalnih procesa, povećane inzulinske osjetljivosti i poboljšanog cerebralnog protoka krvi.

Redovito razvijanje CRF-a dokazano smanjuje rizik od kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa II i metaboličkog sindroma, jača neuroprotekciju i predstavlja jednu od najsnažnijih strategija za produljenje zdravog životnog vijeka i očuvanje funkcionalnih sposobnosti u starijoj dobi.

U sportskom kontekstu, visoki CRF omogućuje kvalitetniji i brži oporavak, veću otpornost na umor i bolju pripremu za specifične zahtjeve natjecanja, čime predstavlja neizostavan temelj vrhunskih performansi.

Procjena i unapređivanje kardiorespiratornog fitnesa u skladu je i s nacionalnim i europskim smjernicama javnog zdravstva, koje naglašavaju važnost CRF-a ne samo u kliničkoj praksi, već i u sportskoj pripremi i svakodnevnom planiranju tjelesne aktivnosti.

Reference/Literatura

1. McArdle WD, Katch FI,Pechar GS. (1972). Reliability and interrelationships between maximal oxygenintake, physical work capacity and step-test scores in college women.
2. Blair SN, Kohl HW,Paffenbarger RS Jr, Clark DG, Cooper KH, Gibbons LW. (1989). Physical fitnessand all-cause mortality. A prospective study of healthy men and women.
3. Kodama S, Saito K, Tanaka S, et al. (2009). Cardiorespiratory fitness as a quantitative predictor of all-cause mortality and cardiovascular events in healthy men and women: a meta-analysis.
4. Ross R, Blair SN, Arena R, et al. (2016). Importance of assessing cardiorespiratory fitness in clinical practice: a case for fitness as a clinical vital sign.
5. Lee DC, Artero EG, Sui X, Blair SN. (2010). Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. Journal of Psychopharmacology.
6. Myers J, Prakash M, Froelicher V, Do D, Partington S, Atwood JE. (2002). Exercise capacity and mortality among men referred for exercise testing.